Hrvatsko - srpski matematički rječnik

 

Pojmovi iz osnovnoškolske matematike

 

Ovaj je rječnik nastao suradnjom učitelja/nastavnika/profesora matematike iz Hrvatske i Srbije, na Facebook grupi Matematika-nastavni materijali (osnovna škola). Nije pregledan od strane jezičara, te ga stoga nemojte uzeti kao 100% točan izvor informacija.
Nastao je iz želje da svima onima koji kao izvor znanja, ideja, informacija i sl. žele koristiti web-stranice i materijale na raznim jezicima, olakšam prijevod stručnih matematičkih izraza na materinji jezik. To je pogotovo važno učenicima kojima su mnogi matematički pojmovi novi, pa je važno da nauče kako se kažu baš na njihovom jeziku.
Ako uočite koju pogrešku, molim Vas javite na moju mail adresu (nalazi se na dnu stranice). Unaprijed hvala!
Osim ovog rječnika možda će vam dobro doći i Razlikovni rječnih hrvatskog jezika i srpskog jezika.
A ovdje je i rječnik u suprotnom smjeru, Srpsko-hrvatski matematički rječnik.

 

A   B   C   Č   Ć   D      Đ   E   F   G   H   I   J   K   L   LJ   M   N   NJ   O   P   R   S   Š   T   U   V   Z   Ž

 

Hrvatski jezik Srpski jezik Opis / napomena (na hrvatskom)
A  
algebarski izraz algebarski izraz  
algebra algebra  
apscisa točke apscisa tačke Apscisa točke je prva koordinata te točke.
Npr. apscisa točke A(3,7) je 3.
apsolutna vrijednost apsolutna vrednost Npr. apsolutna vrijednost broja -8 je 8,
apsolutna vrijednost broja 16 je 16.
|-23| = 23,
|64| = 64
aritmetička sredina, srednja vrijednost ili prosjek aritmetička sredina, srednja vrednost ili prosek Aritmetičku sredinu dvaju ili više brojeva dobivamo tako da zbrojimo sve brojeve, a zatim zbroj podijelimo s brojem koliko zadanih brojeva ima. (Tako se računa i prosjek ocjena u školi.)
Npr. aritmetička sredina brojeva 5, 10 i 6 je broj 7 jer je
(5 + 10 + 6) : 3 = 21 : 3 = 7 .
aritmetika aritmetika Aritmetika je grana matematike koja se bavi brojevima i računanjem s brojevima.
asocijativnost asocijativnost (a + b) + c = a + (b + c)
(a · b) · c = a · (b · c)
B  
baza (ili osnovica) jednakokračnog trokuta,
baza (ili osnovica) trapeza,
baza (ili osnovka) piramide,
baza (ili osnovka) prizme,
baza (ili osnovka) valjka,
baza (ili osnovka) stošca
osnovica jednakokrakog trougla,
osnovica trapeza,
baza (ili osnova) piramide,
baza (ili osnova) prizme,
baza (ili osnova) valjka,
baza (ili osnova) kupe
 
beskonačni periodički decimalni broj ili beskonačni periodični decimalni broj beskonačan periodičan decimalni broj  
beskonačno beskonačno  
bilijun bilion 1 000 000 000 000, 1012
binarni sustav binarni sistem  
brid ivica U geometrijskom tijelu, brid je dužina u kojoj se spajaju dvije strane tijela.
broj broj  
brojevni izraz brojevni izraz  
brojevni pravac brojevna prava ili brojevna osa  
brojnik brojilac Brojnik je broj iznad razlomačke crte (u razlomku).
Npr. u razlomku 2/5, broj 2 je brojnik.
C  
centralna simetrija

centar simetrije

centralnosimetričan lik
centralna simetrija

centar simetrije

centralnosimetrična figura
 
cijeli brojevi,
cijeli broj
celi brojevi,
ceo broj
Cijeli brojevi su brojevi:
..., -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3, ...
Č  
četiristo četiristo 400
četverokut

pravokutnik,
kvadrat,
paralelogram (ili romboid),
romb,
trapez,
deltoid
četvorougao

pravougaonik,
kvadrat,
1 paralelogram (ili romboid),
romb,
trapez,
deltoid 
Četverokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen s četiri dužine koje se ne sijeku. On ima 4 kuta, 4 vrha i 4 stranice.
čimbenik ili faktor činilac (rjeđe: faktor) Čimbenici su brojevi koji se množe.
Vidi pod množenje.
D  
decimalni broj,
npr. 2.4

decimalna točka,
decimalni zarez,


cijeli dio ili dekadski dio decimalnog broja,

decimalni dio decimalnog broja,

znamenka jedinica,
znamenka desetica,
znamenka stotica,
znamenka tisućica,
znamenka desettisućica,
...

znamenka desetinka,
znamenka stotinka,
znamenka tisućinka,
znamenka desettisućinka,
...

dekadske znamenke,

decimalne znamenke ili decimale
decimalni broj,
npr. 2,4

decimalna tačka,
decimalni zarez ili decimalna zapeta,

ceo deo decimalnog broja,


decimalni deo decimalnog broja,

cifra jedinica,
cifra desetica,
cifra stotina,
cifra hiljada,
cifra desetohiljada,
...

cifra desetih,
cifra stotih,
cifra hiljaditih,
cifra desetohiljaditih,
...

 -,

decimale
U zapisu decimalnog broja se u Hrvatskoj u matematici koristi decimalna točka, npr. 2.4 , a u Srbiji decimalni zarez, npr.  2,4  .
Međutim, izvan matematike se i u Hrvatskoj koristi decimalni zarez, npr. u fizici, kemiji itd.
decimalni razlomak ili dekadski razlomak decimalni razlomak Decimalni razlomak ili dekadski razlomak je razlomak u čijem je nazivniku dekadska jedinica, tj. broj 10 ili 100 ili 1000,...
Npr. 3/100 i 4509/1000 su dekadski/decimalni razlomci.
definicija,
definirati
definicija,
definisati
 
dekadske jedinice dekadne jedinice Dekadske jedinice su brojevi: 10, 100, 1000, 10 000,
100 000, ...
Dobivamo ih tako da napišemo znamenku 1, a zatim nule (koliko želimo).
Računski ih dobivamo množenjem broja 10 sa samim sobom (nekoliko puta), tj. kao potencije broja 10.
dekadski brojevni sustav dekadni brojevni sistem  
dekadski razlomak ili decimalni razlomak   - Decimalni razlomak ili dekadski razlomak je razlomak u čijem je nazivniku dekadska jedinica, tj. broj 10 ili 100 ili 1000,...
Npr. 3/100 i 4509/1000 su dekadski/decimalni razlomci.
devetsto devetsto 900
diferencija (češće: razlika) razlika Razlika je rezultat kod oduzimanja.
Za detalje vidi pod oduzimanje.
dijagonala dijagonala Dijagonala (puniji naziv: dijagonala mnogokuta) je dužina koja spaja dva nesusjedna vrha mnogokuta.
dijagonala kocke ili prostorna dijagonala kocke dijagonala kocke Dijagonala kocke ili prostorna dijagonala kocke je dužina koja spaja dva vrha kocke i prolazi kroz unutrašnjost kocke.
dijagonala kvadra ili prostorna dijagonala kvadra dijagonala kvadra Dijagonala kvadra ili prostorna dijagonala kvadra je dužina koja spaja dva vrha kvadra i prolazi kroz unutrašnjost kvadra.
dijagonala prizme ili prostorna dijagonala prizme dijagonala prizme Dijagonala prizme ili prostorna dijagonala prizme je dužina koja spaja dva vrha prizme i prolazi kroz unutrašnjost prizme.
Trostrana prizma nema (prostornu) dijagonalu, a ostale prizme imaju.
dijagonalni presjek (prizme ili piramide) dijagonalni presek (prizme ili piramide) Dijagonalni presjek prizme je lik (pravokutnik) koji dobijemo kao presjek prizme i ravnine koja prolazi kroz dijagonalu baze i njoj susjedne bočne bridove.
Dijagonalni presjek piramide je lik (trokut) koji dobijemo kao presjek piramide i ravnine koja prolazi kroz dijagonalu baze i njoj susjedne bočne bridove.
Trostrana prizma i trostrana piramida nemaju dijagonalni presjek, a ostale prizme i piramide imaju.
dijeljenje,
djeljenik (rjeđe: dividend),
djelitelj (rjeđe: divizor),
količnik (rjeđe: kvocijent)
deljenje,
deljenik,
delilac,
količnik
Dijeljenje je računska operacija.
Npr. u zadatku 10:2=5 dijelimo brojeve 10 i 2.
Pri tom se broj 10 naziva djeljenik, 2 je djelitelj, a 5 je količnik.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo dijeljenje naziva količnik, npr. izraz 10:2 je količnik brojeva 10 i 2.
Za još jedno značenje riječi djelitelj pod djelitelj.
diralište dodirna tačka Ako pravac i kružnica imaju samo jednu zajedničku točku, ta se točka zove diralište pravca i kružnice (a pravac je tangenta).
dirka ili tangenta kružnice

diralište
dirka ili tangenta kružnice

dodirna tačka
Tangenta je pravac koji dodiruje kružnicu u točno jednoj točki. Ta zajednička točka se naziva diralište.
dividend (češće: djeljenik) deljenik Djeljenik je prvi broj kod dijeljenja.
Vidi pod dijeljenje.
divizor (češće: djelitelj) delilac, delitelj Vidi pod djelitelj.
djelitelj (rjeđe: divizor) delilac, delitelj Riječ djelitelj koristi se u dvije svrhe:
1. Djelitelj može biti drugi broj kod dijeljenja. Npr. u izrazu 9:4, broj 4 je djelitelj.
2. Isto tako, budući da je npr. broj 20 djeljiv brojem 5 (kod dijeljenja nema ostatka), kažemo da je broj 5 djelitelj broja 20 (a broj 20 je višekratnik broja 5).
djelomično vađenje korijena ili djelomično korjenovanje delimično vađenje korena, delimično korenovanje ili parcijalno korenovanje Vidi pod korijen.
djeljenik (rjeđe: dividend) deljenik Djeljenik je prvi broj kod dijeljenja.
Vidi pod dijeljenje.
duljina (dužine) dužina (duži) Npr. neka dužina može biti duga 4 cm, pa kažemo da je duljina te dužine 4 cm.
Vidi pod dužina.
distributivnost distributivnost a · (b + c) = a · b + a · c
a · (b - c) = a · b - a · c
domena funkcije ili područje definicije funkcije domen funkcije, oblast definisanosti ili skup originala  
dužina

duljina dužine

krajnje točke dužine ili rubne točke dužine
duž

dužina duži

krajnje tačke duži ili krajevi duži
Dužina (na hrvatskom jeziku) je ravna ograničena crta. Dužina ima svoju duljinu. Npr. dužina može biti duga 4 cm, pa kažemo da je duljina te dužine 4 cm.

Na srpskom, riječ dužina označava ono što na hrvatskom (u matematici) kažemo duljina, dok je duž (na srpskom) isto što i dužina na hrvatskom.

U svakodnevnom životu i u Hrvatskoj se, kad se misli na duljinu, koristi riječ dužina. Međutim, u matematici se pazi na razliku između ta dva pojma (između dužine i duljine).
dvjesto dvesta 200
dvodimenzionalno dvodimenzionalno  
dvojni razlomak dvojni razlomak  
 
džepno računalo ili kalkulator kalkulator ili digitron  
E  
eksplicitna jednadžba pravca eksplicitna jednačina prave y = ax + b
eksponent izložilac Npr. u potenciji 35, broj 5 je eksponent.
Vidi pod potencija.
elipsa elipsa  
F  
faktor ili čimbenik činilac (rjeđe: faktor) Faktori ili čimbenici su brojevi koji se množe.
Vidi pod množenje.
funkcija

rastuća,
padajuća

domena ili područje definicije


kodomena ili područje vrijednosti funkcije
funkcija

rastuća,
opadajuća

domen, oblast definisanosti ili skup originala

kodomen ili skup vrednosti funkcije
 
G  
geometrija geometrija  
geometrijski lik geometrijska figura Za razliku od geometrijskih tijela koja su dijelovi prostora (i koja su trodimenzionalna), geometrijski likovi su dijelovi ravnine (i oni su dvodimenzionalni).
geometrijsko tijelo

kvadar,
kocka,
prizma,
piramida,
valjak,
stožac,
kugla

uglata geometrijska tijela,
obla geometrijska tijela

uspravna,
kosa
geometrijsko telo

kvadar,
kocka,
prizma,
piramida,
valjak,
kupa,
lopta

rogljasta geometrijska tela,
obla geometrijska tela

prava,
kosa
Za razliku od geometrijskih likova koji su dijelovi ravnine (i koji su dvodimenzionalni), geometrijska tijela su dijelovi prostora (i ona su trodimenzionalna).
glavnica (vezano uz kamate) glavnica ili kapital  
grupirati grupisati  
H  
heksadecimalni sustav heksadekadni sistem  
hiljada (češće: tisuća),
hiljadu (tisuću)
hiljada,
hiljadu
1000
hiperbola hiperbola  
hipotenuza hipotenuza U pravokutnom trokutu, stranica nasuprot pravom kutu naziva se hipotenuza.
I  
identički jednako

podudaraju se
identično

poklapaju se
Ako se dva geometrijska objekta podudaraju (preklapaju), kažemo da su identički jednaka. Npr. dvije točke, A i B, mogu biti identički jednake i tada pišemo A ≡  B.
Isto tako, dva pravca mogu biti identički jednaka, dvije dužine itd.
implicitna jednadžba pravca implicitna jednačina prave Ax + By + C = 0
iracionalni brojevi iracionalni brojevi Iracionalni brojevi su brojevi koji se ne mogu pretvoriti u razlomke.
ishodište koordinatni početak Ishodište je točka O(0) na brojevnom pravcu, odnosno točka O(0,0) u koordinatnoj ravnini.
ispruženi kut opruženi ugao Ispruženi kut je kut koji ima 180°.
izlučivanje zajedničkog faktora izvlačenje zajedničkog činioca ispred zagrade  
izvodnica valjka,
izvodnica stošca
izvodnica valjka,
izvodnica kupe
Izvodnica valjka je dužina koja spaja baze valjka i pripada plaštu.
Izvodnica stošca je dužina koja spaja točku iz baze i vrh stošca i pripada plaštu.
J  
jedinična dužina jedinična duž  
jednadžba jednačina Npr. 3x+5=8
je jednadžba.
jednadžba pravca

- eksplicitna,
- implicitna
jednačina prave

- eksplicitna,
- implicitna
Jednadžba pravca može se napisati u više oblika. Neki od njih su eksplicitni i implicitni, a ostali se rade u srednjoj školi.
Eksplicitna jednadžba je oblika y=ax+b,
a implicitna Ax+By+C=0.
jednakokračan jednakokrak Onaj koji ima dvije jednako duge stranice (i tada se te jednako duge stranice nazivaju kraci).
Npr. trokut može biti jednakokračan. Trapez također.
jednakost jednakost  
jednodimenzionalno jednodimenzionalno  
K  
kalkulator ili džepno računalo kalkulator ili digitron  
kamata

kamatna stopa

glavnica
kamata

kamatna stopa

glavnica ili kapital
 
karakteristične točke trokuta ili osobite točke trokuta

- središte opisane kružnice,
- središte upisane kružnice,
- ortocentar,
- težište
karakteristične tačke trougla


- centar opisane kružnice,
- centar upisane kružnice,

- ortocentar,
- težište
Karakteristične točke trokuta su:
- središte opisane kružnice (sjecište simetrala stranica),
- središte upisane kružnice (sjecište simetrala kutova),
- ortocentar (sjecište visina trokuta),
- težište (sjecište težišnica).
karakteristični trokut mnogokuta karakteristični trougao mnogougla  
kateta kateta U pravokutnom trokutu, stranice uz pravi kut nazivaju se katete.
kocka kocka Kocka je geometrijsko tijelo omeđeno kvadratima.
kodomena funkcije ili područje vrijednosti funkcije kodomen funkcije ili skup vrednosti funkcije  
koeficijent obrnute proporcionalnosti koeficijent obrnute proporcionalnosti  
koeficijent proporcionalnosti koeficijent direktne  proporcionalnosti  
koeficijent sličnosti koeficijent sličnosti  
koeficijent smjera ili nagib koeficijent pravca U linearnoj funkciji f(x)=ax+b, kao i u jednadžbi pravca y=ax+b, koeficijent a naziva se koeficijent smjera ili nagib.
količnik (rjeđe: kvocijent) količnik Količnik je rezultat kod dijeljenja.
Vidi pod dijeljenje.
kolinearne točke kolinearne tačke Kolinearne točke su točke koje leže na istom pravcu.
komplanarne točke komplanarne tačke Komplanarne točke su točke koje pripadaju istoj ravnini.
komplementarni kutovi komplementni uglovi Komplementarni kutovi su kutovi čiji je zbroj 90°.
komutativnost komutativnost a + b = b + a
a · b = b · a
koncentrične kružnice koncentrične kružnice Koncentrične kružnice su kružnice koje imaju zajedničko središte.
konstrukcija,
konstruirati
konstrukcija,
konstruisati
 
konveksan mnogokut konveksan mnogougao Konvekasan mnogokut je mnogokut čiji su svi (unutarnji) kutovi manji od 180°.
koordinatni sustav
 - koordinatna os,
 - os apscisa, x-os,
 - os ordinata, y-os,
 - apscisa točke,
 - ordinata točke,
 - ishodište,
 - jedinična dužina
 - kvadranti
koordinatni sistem
 - koordinatna osa,
 - apscisa, x-osa,
 - ordinata, y-osa,
 - apscisa tačke,
 - ordinata tačke,
 - koordinatni početak,
 - jedinična duž
 - kvadranti
 
korijen,
korjenovanje,
korjenovati,
vađenje korijena,
djelomično vađenje korijena ili djelomično korjenovanje
koren,
korenovanje,
korenovati,
vađenje korena,
delimično vađenje korena, delimično korenovanje ili parcijalno korenovanje
Korjenovanje je računska operacija suprotna kvadriranju.
krajnje točke dužine ili rubne točke dužine krajnje tačke duži ili krajevi duži Vidi pod dužina.
krak krak Npr. krak jednakokračnog trokuta, krak trapeza, krak kuta.
krivulja kriva  
krnja piramida,
krnji stožac
zarubljena piramida,
zarubljena kupa
 
krug krug Krug je dio ravnine omeđen kružnicom.
kružni isječak kružni isečak Kružni isječak je dio kruga omeđen dvama polumjerima i pripadnim kružnim lukom.
kružni lûk kružni lûk Kružni lûk je dio kružnice koji spaja dvije točke kružnice.
kružni odsječak kružni odsečak Kružni odsječak je dio kruga omeđen tetivom i pripadnim kružnim lukom.
kružni vijenac kružni prsten Kružni vijenac je dio ravnine omeđen s dvije koncentrične kružnice (tj. s dvije kružnice koje imaju zajedničko središte).
kružnica kružnica ili kružna linija Kružnica je skup svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od neke središnje točke S.
kubične (ili kubne) mjerne jedinice

kubični metar (ili kubni metar), ...
kubne merne jedinice


kubni metar, ...
km3, m3, dm3, cm3, mm3
kugla

središte kugle,
polumjer kugle,
promjer kugle
lopta

centar lopte,
poluprečnik lopte,
prečnik lopte
Kugla je geometrijsko tijelo (dio prostora) omeđeno sferom.

Vidi pod sfera.
kut
 - šiljasti,
 - pravi,
 - tupi,
 - ispruženi,
 - izbočeni,
 - puni

vrh kuta,
kraci kuta,

kutni stupanj,
kutna minuta,
kutna sekunda
ugao
 - oštri,
 - pravi,
 - tupi,
 - opruženi,
 - nekonveksni,
 - puni

teme ugla,
kraci ugla,

ugaoni stepen,
ugaoni minut,
ugaona sekunda
Kut je dio ravine omeđen s dva polupravca koja imaju zajedničku početnu točku.
Zajednička početna točka se na hrvatskom jeziku zove vrh kuta, a na srpskom teme ugla. Na oba jezika, spomenuti polupravci su kraci kuta/ugla.
Šiljasti kut je kut manji od 90°,
pravi ima točno 90°,
tupi ima između 90°i 180°,
ispruženi ima točno 180°,
izbočeni ima između 180°i 360°,
puni kut ima točno 360°.
Pravi kut se (na crtežu) u Srbiji označava lukom i točkom, a u Hrvatskoj može kvadratićem ili lukom i točkom.
kutomjer uglomer  
kvadar kvadar Kvadar je geometrijsko tijelo omeđeno pravokutnicima.
kvadrant kvadrant Koordinatne osi dijele ravninu na četiri kvadranta.
kvadrat kvadrat Kvadrat je četverokut kojem su sve stranice jednako duge i svi kutovi pravi.
Za drugo značenje riječi kvadrat vidi pod kvadrat broja.
kvadrat broja,
kvadrirati
kvadrat broja,
kvadrirati
Kvadrirati neki broj znači pomnožiti ga sa samim sobom.
kvadrat binoma kvadrat binoma  
kvadrat razlike kvadrat razlike  
kvadrat zbroja kvadrat zbira  
kvocijent (češće: količnik) količnik Količnik je rezultat kod dijeljenja.
Vidi pod dijeljenje.
L  
lik figura Vidi pod geometrijski lik.
linearna funkcija linearna funkcija Linearna funkcija je funkcija oblika f(x)=ax+b, a≠0.
litra,
decilitar,
mililitar,
hektolitar
litar,
decilitar,
mililitar,
hektolitar
l, dl, ml, hl
Osim litrenih, za mjerenje obujma/volumena/zapremine još koristimo i kubične mjerne jedinice.
Veza između te dvije vrste mjernih jedinica je:
1 l = 1 dm3  .
M  
manje manje Npr. 3<5 čitamo "broj 3 je manji od broja 5".
manje ili jednako manje ili jednako Npr. x ≤ 6 čitamo: "x je manji ili jednak 6".
metoda supstitucije,

metoda suprotnih koeficijenata,
metoda komparacije,
grafička metoda
metoda zamene ili metod zamene,
metoda suprotnih koeficijenata,
metoda poređenja,
grafička metoda
Metode za rješavanje sustava jednadžbi.
milijardu milijarda 1 000 000 000
milijun milion 1 000 000
mimoilazni pravci ili mimosmjerni pravci mimoilazne prave Mimoilazni pravci su pravci (u prostoru) koji nemaju zajedničkih točaka i nisu usporedni/paralelni.
mimosmjerni pravci ili mimoilazni pravci mimoilazne prave Mimoilazni pravci su pravci (u prostoru) koji nemaju zajedničkih točaka i nisu usporedni/paralelni.
minuend (češće: umanjenik) umanjenik Prvi broj kod oduzimanja.
Za detalje vidi pod oduzimanje.
mjerne jedinice za duljinu

kilometar,
metar,
decimetar,
centimetar,
milimetar
merne jedinice za dužinu

kilometar,
metar,
decimetar,
centimetar,
milimetar
km, m, dm, cm, mm
mjerne jedinice za površinu

kvadratni kilometar,
kvadratni metar,
kvadratni decimetar,
kvadratni centimetar,
kvadratni milimetar,

(Umjesto kvadratni može se reći četvorni, npr. četvorni metar.)

ar,
hektar
merne jedinice za površinu

kvadratni kilometar,
kvadratni metar,
kvadratni decimetar,
kvadratni centimetar,
kvadratni milimetar





ar,
hektar
km2, m2, dm2, cm2, mm2

1 ar = 100 m2

1 ha = 100 ar
        = 10 000 m2


U svakodnevnom životu se i u hrvatskom i u srpskom jeziku koristi i riječ "kvadrat" kao mjerna jedinica za površinu. Npr. kad se kaže da stan ima 70 kvadrata, misli se na to da je površina stana 70 m2.
mjerne jedinice za obujam (volumen)

kubični (ili kubni) kilometar,
kubični (ili kubni) metar,
kubični (ili kubni) decimetar,
kubični (ili kubni) centimetar,
kubični (ili kubni) milimetar,

hektolitar,
litra,
decilitar,
mililitar
merne jedinice za zapreminu


kubni kilometar,
kubni metar,
kubni decimetar,
kubni centimetar,
kubni milimetar,

hektolitar,
litar,
decilitar,
mililitar
km3, m3, dm3, cm3, mm3

hl, l, dl, ml

1 l = 1 dm3

U svakodnevnom životu se i u hrvatskom i u srpskom jeziku koristi i riječ "kubik" kao mjerna jedinica za obujam. Npr. kad se kaže da su potrošena 4 kubika vode, misli se na to da su potrošena 4 m3 vode.
mješoviti broj mešoviti broj Mješoviti broj je broj koji se sastoji od cijelog broja i pravog razlomka (tj. razlomka kojem je brojnik manji od nazivnika).
mnogokut

pravilni mnogokut

trokut,
četverokut,
peterokut,
šesterokut,
sedmerokut,
osmerokut,...
mnogougao

pravilan mnogougao

trougao,
četvorougao,
petougao,
šestougao,
sedmougao,
osmougao,...
Mnogokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen dužinama koje se ne sijeku.
Za mnogokut kažemo da je pravilan ako su mu sve stranice jednakih duljina i svi kutovi jednakih veličina.
množenje

faktori ili čimbenici


umnožak (rjeđe: produkt)
množenje

prvi činilac, drugi činilac, činioci (rjeđe: faktori)

proizvod
Množenje je računska operacija.
Npr. u zadatku 4·3=12 množimo brojeve 4 i 3.
Pri tom se brojevi 4 i 3 nazivaju faktori (čimbenici), a 12 je umnožak.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo množenje naziva umnožak , npr. izraz 4·3 je množenje (brojeva 4 i 3).
mreža geometrijskog tijela  -  Mreža geometrijskog tijela je lik kojeg dobijemo kad sve strane tijela razgrnemo u ravninu.
N  
nagib ili koeficijent smjera koeficijent pravca U linearnoj funkciji f(x)=ax+b, kao i u jednadžbi pravca y=ax+b, koeficijent a naziva se koeficijent smjera ili nagib.
najmanji zajednički višekratnik
(oznaka V ili NZV)
najmanji zajednički sadržalac
(oznaka S ili NZS)
Najmanji zajednički višekratnik dvaju ili više brojeva je najmanji broj koji je djeljiv svim zadanim brojevima.
Npr. V(10,15) = 30.
najveći zajednički djelitelj
(oznaka D ili NZD)
najveći zajednički delilac
(oznaka D ili NZD)
Najveći zajednički djelitelj dvaju ili više brojeva je najveći broj s kojim su djeljivi svi zadani brojevi.
Npr. D(10,15) = 5.
nasuprotna stranica,
nasuprotni vrh
naspramna stranica,
naspramno teme
U trokutu, svaki vrh ima po jednu nasuprotnu stranicu, a to je stranica kojoj taj vrh ne pripada.
Isto tako, svaka stranica trokuta ima nasuprotni vrh, a to je onaj koji joj ne pripada.
nazivnik imenilac Nazivnik je broj ispod razlomačke crte (u razlomku).
Npr. u razlomku 3/5, broj 5 je nazivnik.
negativan broj negativan broj  
negativan smjer rotacije negativan smer rotacije Negativan smjer jednak je smjeru kazaljki na satu.
nejednadžba nejednačina Npr.
4x - 2 > 7
je nejednažba.
nejednakost

produžena nejednakost
nejednakost

 -
Npr. izraz 3<5 je nejednakost,
a 12>8>1 ili 3<x<9 su produžene nejednakosti.
nemoguć sustav jednadžbi nemoguć sistem jednačina Nemoguć sustav jednadžbi je sustav koji nema rješenja.
neodređen sustav jednadžbi neodređen sistem jednačina Neodređen sustav jednadžbi je sustav koji ima beskonačno mnogo rješenja.
neograničen ili neomeđen neograničen  
neomeđen ili neograničen neograničen  
neparni brojevi neparni brojevi Neparni brojevi su: 1, 3, 5, 7, 9, 11, 13, ...
nepoznanica nepoznata Npr. u jednadžbi 4x-6=8, nepoznanica je x.
nepravi razlomak nepravi razlomak Nepravi razlomak je razlomak kojem je brojnik veći od nazivnika. Takav razlomak je veći od broja 1.
neskrativ razlomak neskrativ razlomak, sveden razlomak ili nesvodljiv razlomak Vidi pod: skraćivanje razlomaka
nije jednako ili je različito nije jednako ili je različito
nožište visine podnožje visine Npr. ako imamo visinu na stranicu a, nožište te visine je sjecište visine i stranice a.
n-terokut n-tougao n-terokut je mnogokut koji ima n vrhova, n stranica i n kutova.
nultočka nula funkcije Nultočka funkcije je točka u kojoj graf funkcije siječe x-os, tj. točka u kojoj je vrijednost funkcije jednaka nuli.
nul-vektor nula vektor  
O  
oblo tijelo oblo telo Obla tijela su tijela omeđena zakrivljenim ili ravnim i zakrivljenim plohama (mora biti barem jedna zakrivljena ploha).
Npr. valjak, stožac i kugla spadaju u obla tijela.
obodni kut (kruga) periferijski ugao (kruga) Obodni kut je kut čiji je vrh na kružnici i čiji kraci sijeku kružnicu.
obrat Pitagorina poučka ili obrat Pitagorina teorema obrnuta Pitagorina teorema Obrat Pitagorina poučka:
Ako za duljine stranica a, b, c nekog trokuta vrijedi c2=a2+b2, onda je taj trokut pravokutan.
obrnuta proporcionalnost obrnuta proporcionalnost  
obujam ili volumen zapremina Volumen opisuje veličinu geometrijskog tijela, odnosno količinu pijeska/vode kojom bismo popunili to tijelo. Imamo dvije vrste mjernih jedinica za obujam: kubične (m3, dm3,...) i litrene (l, dl, ml,...).
odsječak na y-osi odsečak na y-osi U linearnoj funkciji f(x)=ax+b, kao i u jednadžbi pravca y=ax+b, koeficijent b naziva se odsječak na y-osi.
oduzimanje

oduzeti

umanjenik (rjeđe: minuend),
umanjitelj (rjeđe: suptrahend),
razlika (rjeđe: diferencija)
oduzimanje

oduzeti

umanjenik,
umanjilac,
razlika
Oduzimanje je računska operacija.
Npr. u zadatku 10-3=7 oduzimamo brojeve 10 i 3.
Pri tom se broj 10 naziva umanjenik, 3 je umanjitelj, a 7 je razlika.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo oduzimanje naziva razlika, npr. izraz 10-3 je razlika (brojeva 10 i 3).
ograničen ili omeđen ograničen  
okomiti

okomica
normalni

normala
Okomiti pravci su pravci koji se sijeku pod pravim kutom (kutom od 90°).
Okomite pravce još nazivamo i okomice.
Osim pravaca, okomite mogu biti i dužine, polupravci itd.
okrugla zagrada obična ili mala zagrada ( )
omeđen ili ograničen ograničen  
omjer razmera  Npr. omjer 2:3 na hrvatskom jeziku čitamo "dva naprama tri", a na srpskom "dva prema tri".
opisana kružnica opisana kružnica Npr. opisana kružnica trokuta je kružnica koja prolazi kroz sve vrhove trokuta.
oplošje tijela površina tela Oplošje tijela je zbroj površina likova koji omeđuju to tijelo. Na srpskom jeziku se za taj zbroj površina opet koristi naziv površina, dakle površina tela.
opseg obim Opseg je duljina ruba geometrijskog lika.
Kod mnogokuta, to je zbroj duljina stranica.
ordinata točke ordinata tačke Ordinata točke je druga koordinata te točke.
Npr. ordinata točke A(3,7) je 7.
ortocentar trokuta ortocentar trougla Ortocentar trokuta je sjecište visina trokuta.

ortogonalna projekcija

ortogonalna projekcija

 

os osa Npr. možemo imati os rotacije, os simetrije, os stošca, koordinatne osi itd.
os apscisa, x-os apscisa, x-osa  
os ordinata, y-os ordinata, y-osa  
osamsto osamsto 800
osmerokut osmougao Osmerokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen s osam dužina koje se ne sijeku.
osna simetrija

os simetrije

osnosimetričan lik
osna simetrija

osa simetrije

osnosimetrična figura
 
osni presjek (valjka ili stošca)  -  Osni presjek valjka je lik (pravokutnik) koji dobijemo kao presjek valjka i ravnine koja prolazi kroz os valjka.
Osni presjek stošca je lik (trokut) koji dobijemo kao presjek stošca i ravnine koja prolazi kroz os stošca.
osnovica (ili baza) jednakokračnog trokuta,
osnovica (ili baza) trapeza
osnovica jednakokrakog trougla,
osnovica trapeza
 
osnovka (ili baza) piramide,
osnovka (ili baza) prizme,
osnovka (ili baza) valjka,
osnovka (ili baza) stošca
baza (ili osnova) piramide,
baza (ili osnova) prizme,
baza (ili osnova) valjka,
baza (ili osnova) kupe
 
osobite točke trokuta ili karakteristične točke trokuta

- središte opisane kružnice,
- središte upisane kružnice,
- ortocentar,
- težište
karakteristične tačke trougla


- centar opisane kružnice,
- centar upisane kružnice,

- ortocentar,
- težište
Karakteristične točke trokuta su:
- središte opisane kružnice (sjecište simetrala stranica),
- središte upisane kružnice (sjecište simetrala kutova),
- ortocentar (sjecište visina trokuta),
- težište (sjecište težišnica).
ostatak pri dijeljenju ostatak pri deljenju Npr. 9:4=2 i ostatak 1.
P  
padajuća funkcija opadajuća funkcija  
parabola parabola  
paralelno ili usporedno,

paralele ili usporednice
paralelno,

paralele
Npr. pravci mogu biti usporedni. To su pravci koji se ne sijeku (a pripadaju istoj ravnini).
Usporedni pravci se još nazivaju usporednice ili paralele.
Dužine i polupravci također mogu biti usporedni.
parni brojevi parni brojevi Parni brojevi su: 2, 4, 6, 8, 10, 12, ...
peterokut petougao Peterokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen s pet dužina koje se ne sijeku.
petsto petsto 500
piramida

- trostrana,
- četverostrana,
- peterostrana,
- šesterostrana,...

- uspravna,
- kosa

- pravilna
piramida

- trostrana,
- četvorostrana,
- petostrana,
- šestostrana,...

- prava,
- kosa

- pravilna
 
Pitagorin poučak,
Pitagorin teorem
Pitagorina teorema  
plašt omotač Npr. valjak i stožac imaju plašt - zakrivljenu plohu koja ih omeđuje.
Platonova tijela

tetraedar,
kocka,
oktaedar,
dodekaedar,
ikosaedar
Platonova tela

tetraedar,
kocka,
oktaedar,
dodekaedar,
ikosaedar
 
ploha površ  
plošne dijagnale (prizme) dijagonale bočnih strana i dijagonale osnova
(vidi napomenu)
U hrvatskom jeziku, plošna dijagonala prizme je dužina koja spaja dva nesusjedna vrha prizme i pripada nekoj strani prizme (pobočki ili bazi, svejedno). U srpskom jeziku ne postoji zajednički naziv za sve plošne dijagonale, već se koriste nazivi: dijagonale bočnih strana i dijagonale osnova.
pobočje omotač Npr. prizme i piramide imaju pobočje - skup svih pobočki (bočnih strana) zajedno.
pobočka,
pobočna strana,
bočna strana
bočna strana U prizmi i piramidi, strane koje nisu baze.
početna točka polupravca početak poluprave Vidi pod polupravac.
područje definicije funkcije ili domena funkcije domen funkcije, oblast definisanosti ili skup originala  
polovište dužine središte duži Polovište dužine je točka koja raspolavlja dužinu, tj. točka koja dužinu dijeli na dva jednako duga dijela.
polukrug polukrug  
polukružnica polukružnica  
polukugla polulopta  
polumjer poluprečnik Polumjer (kruga ili kružnice) je dužina koja spaja središte kružnice s nekom točkom kružnice. Ujedno, i duljina te dužine naziva se polumjer.
Često se za oboje koristi i naziv radijus.
Oznaka: r.
polupravac (rjeđe: zraka)

početna točka polupravca
poluprava

početak poluprave ili teme poluprave
Polupravac je ravna crta, s jedne strane omeđena, a s druge neomeđena.
poluravnina poluravan Poluravnina je ravna ploha, s jedne strane omeđena pravcem, a s ostalih strana neomeđena.
postotak

posto
procenat

posto, odsto, procenat
Postotak označavamo znakom %.
Npr. 30% na hrvatskom jeziku čitamo "trideset posto", a na srpskom može "trideset posto", "trideset odsto" i "trideset procenata". U "trideset odsto" je najnaglašenije da imamo 30 od sto dijelova".
potencija,
potenciranje,
potencirati

23 čitamo "dva na treću"

baza,
eksponent
stepen,
stepenovanje,
stepenovati

23 čitamo "dva na treći"

osnova,
izložilac
Potenciranje je računska operacija množenja broja sa samim sobom (više puta).
Npr. 2 je potencija broja 2 i računa se kao 2·2·2. U toj potenciji, broj 2 je baza, a 3 eksponent.
23 na hrvatskom jeziku čitamo "dva na treću", u smislu "dva na treću potenciju", dok na srpskom čitamo "dva na treći" u smislu "dva na treći stepen".
poučak ili teorem teorema Npr. Pitagorin poučak (Pitagorin teorem), Talesov poučak (Talesov teorem),...
poučci (ili teoremi) o sličnosti trokuta:

SSS (stranica - stranica - stranica),
SKS (stranica - kut - stranica),

KK (kut - kut)
stavovi (ili teoreme) sličnosti trouglova:

SSS (stranica - stranica - stranica),
SUS (stranica - ugao - stranica),
UU (ugao - ugao)
 
poučci (ili teoremi) o sukladnosti trokuta:

SSS (stranica - stranica - stranica),
SKS (stranica - kut - stranica),

KSK (kut - stranica - kut),
SSK (stranica - stranica - kut)
stavovi (ili teoreme) podudarnosti trouglova:

SSS (stranica - stranica - stranica),
SUS (stranica - ugao - stranica),
USU (ugao - stranica - ugao),
SSU (stranica - stranica - ugao)
 
površina lika površina figure Površina lika je veličina (unutrašnjosti) tog lika. Mjerimo ju u kvadratnim mjernim jedinicama (m2, dm2, cm2,...)
pozitivan broj pozitivan broj  
pozitivan smjer rotacije pozitivan smer rotacije Pozitivan smjer je smjer suprotan od smjera kazaljki na satu.
pravac prava Pravac je ravna neograničena crta.
pravi razlomak pravi razlomak Pravi razlomak je razlomak kojem je brojnik manji od nazivnika. Takav razlomak je manji od broja 1.
pravilni mnogokut pravilan mnogougao Pravilni mnogokut je mnogokut kojem su sve stranice jednakih duljina i svi kutovi jednakih veličina.
pravilo paralelograma (jedno od pravila za zbrajanje vektora) pravilo paralelograma  
pravilo trokuta (jedno od pravila za zbrajanje vektora) pravilo trougla  
pravokutni pravougli Onaj koji ima pravi kut.
Npr. trokut može biti pravokutni.
pravokutni trokut

katete,
hipotenuza
pravougli trougao

katete,
hipotenuza
Pravokutni trokut je trokut koji ima pravi kut.
Stranice uz pravi kut nazivaju se katete, a nasuprot pravom kutu je hipotenuza.
pravokutnik pravougaonik Pravokutnik je četverokut koji ima sve kutove prave i kojem su dvije i dvije nasuprotne stranice paralelne i jednako duge.
predznak broja predznak broja, znak broja Npr. predznak broja -7 je minus,
predznak broja +26 je plus,
predznak broja 9 je plus.
presječnica dviju ravnina presečna prava Presječnica dviju ravnina je pravac po kojem se te dvije ravnine sijeku.
presječnica usporednih pravaca ili transverzala transverzala Presječnica usporednih pravaca je pravac koji siječe zadane usporedne pravce.
presjek presek Npr. presjek skupova.
prethodnik prethodnik Npr. prethodnik broja 5 je broj 4, a prethodnik broja 39 je broj 38.
približna vrijednost

zaokružiti na približnu vrijednost
približna vrednost

zaokrugliti na približnu vrednost
Vidi pod zaokružiti.
približno jednako približno jednako
pribrojnik (rjeđe: sumand) sabirak Pribrojnici su brojevi koji se zbrajaju.
Za detalje vidi pod zbrajanje.
primjer primer  
prirodni brojevi prirodni brojevi Prirodni brojevi su brojevi 1, 2, 3, 4, 5, 6, ...
prizma

- trostrana,
- četverostrana,
- peterostrana,
- šesterostrana,...

- uspravna,
- kosa,

- pravilna
prizma

- trostrana,
- četvorostrana,
- petostrana,
- šestostrana,...

- prava,
- kosa,

- pravilna
 
probodište prodor ili prodorna tačka Probodište je točka u kojoj pravac probada ravninu.
procjena,
procijeniti
procena,
proceniti
 
produžena nejednakost  -  Npr. izrazi
12 > 8 > 5  i
2 < x < 9
su produžene nejednakosti.
promil promil Promil označavamo znakom ‰.
Npr. 30‰ čitamo "trideset promila".
Promil je tisućiti dio nečega.
promjer prečnik Promjer (kruga ili kružnice) je dužina koja spaja dvije točke kružnice i prolazi kroz središte kružnice.
Ujedno, i duljina te dužine naziva se promjer.
Često se koristi i naziv dijametar. Oznaka: d.
Krug i sfera također imaju promjer.
proporcija ili razmjer proporcija Razmjer (ili proporcija) je jednakost dvaju omjera, npr. 2:3=4:6.
proporcionalno proporcionalno  
proporcionalnost direktna proporcionalnost  
prosjek, aritmetička sredina ili srednja vrijednost prosek, aritmetička sredina ili srednja vrednost Aritmetičku sredinu dvaju ili više brojeva dobivamo tako da zbrojimo sve brojeve, a zatim zbroj podijelimo s brojem koliko zadanih brojeva ima. (Tako se računa i prosjek ocjena u školi.)
Npr. aritmetička sredina brojeva 5, 10 i 6 je broj 7 jer je
(5 + 10 + 6) : 3 = 21 : 3 = 7 .
prost broj,
prim broj
prost broj Prost broj je broj koji ima točno dva djelitelja.
prostor prostor  
prostorna dijagonala prostorna dijagonala Prostorna dijagonala prizme je dužina koja spaja dva vrha prizme i prolazi kroz unutrašnjost prizme.
Trostrana prizma nema prostornu dijagonalu, a ostale prizme imaju.
Umjesto naziva "prostorna dijagonala", ponekad se koristi i samo riječ "dijagonala" uz naziv prizme, npr. "dijagonala kvadra", "dijagonala kocke", "dijagonala pravilne četverostrane prizme" i sl.
R  
racionalizacija nazivnika racionalisanje imenioca ili racionalizacija imenioca Racionalizirati nazivnik znači učiniti nazivnik racionalnim brojem, tj. "izbaciti" korijen iz nazivnika.
racionalni brojevi racionalni brojevi Racionalni brojevi su razlomci (i svi oni brojevi koji se mogu pretvoriti u razlomke).
U racionalne brojeve spadaju: prirodni brojevi, cijeli brojevi, razlomci (pozitivni i negativni), decimalni brojevi (pozitivni i negativni) i mješoviti brojevi (pozitivni i negativni).
računska operacija ili računska radnja računska operacija  
računska radnja ili računska operacija računska operacija  
rastuća funkcija rastuća funkcija  
ravnalo lenjir  
ravnina ravan Ravnina je ravna neograničena ploha.
različito, nije jednako različito, nije jednako
razlika (rjeđe: diferencija) razlika Razlika je rezultat kod oduzimanja.
Za detalje vidi pod oduzimanje.
razlika kvadrata razlika kvadrata  
razlomak

polovina, trećina, četvrtina, petina,...

dva kroz tri


brojnik,
nazivnik,
razlomačka crta
razlomak

polovina, trećina, četvrtina, petina,...

dva sa tri ili
dva kroz tri

brojilac,
imenilac,
razlomačka crta
 
razmak rastojanje  
razmjer ili proporcija proporcija Razmjer (ili proporcija) je jednakost dvaju omjera, npr. 2:3=4:6.
realni brojevi realni brojevi Realni brojevi su racionalni i iracionalni brojevi zajedno.
recipročna vrijednost recipročna vrednost Npr. brojevi 3/7 i 7/3 su recipročni brojevi, tj. imaju recipročne vrijednosti.
red tablice ili redak tablice red tabele ili vrsta tabele Množina od redak je retci.
relativno prosti brojevi uzajamno prosti brojevi Brojevi su relativno prosti ako im je jedini zajednički djelitelj broj 1.
rješenje
riješiti
rešenje
rešiti
Zavrzlame sa "ije" i "je" na hrvatskom jeziku:
rješenje, rješavanje, rješivost, rješavač,
riješiti, rješavati, rješavam,
riješen, riješeno, rješavan, rješiv, nerješiv.
rotacija rotacija  
rubne točke dužine ili krajnje točke dužine krajnje tačke duži ili krajevi duži Vidi pod dužina.
S  
sedamsto sedamsto 700
sedmerokut sedmougao Sedmerokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen sa sedam dužina koje se ne sijeku.
sekanta sečica Sekanta je pravac koji siječe kružnicu (u dvije točke).
sfera

središte sfere,
polumjer sfere,
promjer sfere
sfera

centar sfere,
poluprečnik sfere,
prečnik sfere
Sfera je skup točaka prostora koje su jednako udaljene od neke središnje točke S.
Ta središnja točka naziva se središte sfere.
 
Polumjer sfere je dužina koja spaja središte sfere s nekom točkom sfere. Ujedno, i duljina te dužine naziva se polumjer.
Često se za oboje koristi i naziv radijus.
Oznaka: r ili R.

Promjer sfere je dužina koja spaja dvije točke sfere i prolazi središtem sfere. Ujedno se i duljina te dužine naziva se promjer.
Često se za oboje koristi i naziv dijametar.
Oznaka: d.
simetrala dužine simetrala duži, medijatrisa Simetrala dužine je pravac koji je okomit na dužinu i prolazi njezinim polovištem.
simetrala kuta simetrala ugla,
bisektrisa
Simetrala kuta je pravac/polupravac koji  raspolavlja taj kut.
simetrija, zrcaljenje simetrija, refleksija Npr. osna simetrija, centralna simetrija,...
sjecište presek Npr. sjecište dvaju pravaca je točka u kojoj se ta dva pravca sijeku.
Još primjera: sjecišta pravca i kružnice, sjecišta dviju kružnica, sjecište simetrala kutova...
skraćivanje razlomaka,
skratiti razlomak

skrativ razlomak,

neskrativ razlomak
skraćivanje razlomaka,
skratiti razlomak

skrativ razlomak,

neskrativ razlomak, sveden razlomak ili nesvodljiv razlomak
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik podijeliti istim brojem. Time dobivamo razlomak jednak početnom razlomku.
 
skica,
skicirati
skica,
skicirati
 
slični trokuti slični trouglovi  
složeni broj složen broj Složeni broj je broj koji ima više od dva djelitelja.
sljedbenik sledbenik Npr. sljedbenik broj 5 je broj 6, a sljedbenik broja 58 je 59.
smjer pravac  
središnji kut kruga centralni ugao kruga Središnji kut je kut čiji je vrh u središtu kruga.
središte centar Npr. središte kruga, središte kugle, središte rotacije,...
srednja vrijednost, aritmetička sredina ili prosjek srednja vrednost, aritmetička sredina ili prosek Aritmetičku sredinu dvaju ili više brojeva dobivamo tako da zbrojimo sve brojeve, a zatim zbroj podijelimo s brojem koliko zadanih brojeva ima. (Tako se računa i prosjek ocjena u školi.)
Npr. aritmetička sredina brojeva 5, 10 i 6 je broj 7 jer je
(5 + 10 + 6) : 3 = 21 : 3 = 7 .(5 + 10 + 6) : 3 = 21 : 3 = 7 .
srednjica trokuta,
srednjica trapeza
srednja linija trougla,
srednja linija trapeza
Srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta.
Srednjica trapeza je dužina koja spaja polovišta krakova trapeza.
sto ili stotinu sto 100
stožac

- uspravan,
- kos
kupa

- prava,
- kosa
Stožac je geometrijsko tijelo oblika korneta (za sladoled).
strane tijela strane tela Geometrijska (uglata) tijela su omeđena geometrijskim likovima koje nazivamo stranama tijela.
stranica mnogokuta stranica mnogougla Dužine koje omeđuju mnogokut su njegove stranice.
stupac tablice kolona tabele  
stupanj stepen Riječ stupanj koristimo u razne svrhe, npr. kao mjernu jedinicu za kutove.
Npr. kut može imati 30° (30 stupnjeva).
Također možemo pričati o računskim operacija višeg ili nižeg stupnja.
sukladno podudarno Ono što se podudara po veličini.
Sukladne mogu biti dužine, kutovi, trokuti,...
sukuti ili susjedni kutovi uporedni uglovi Susjedni kutovi (sukuti) su kutovi koji imaju zajednički krak i koji zajedno imaju 180°.
Napomena: na srpskom jeziku postoji pojam "susedni uglovi", ali njegovo značenje nije jednako značenju izraza "susjedni kutovi" na hrvatskom jeziku. Pojašnjenje hrvatskog izraza "susjedni kutovi" vidite iznad ove napomene, a za pojašnjenje "susednih uglova" pogledajte u srpsko-hrvatskom rječniku.
suma (češće: zbroj ) zbir Zbroj je rezuktat kod zbrajanja.
Vidi pod zbrajanje.
sumand (češće: pribrojnik) sabirak Pribrojnici su brojevi koji se zbrajaju.
Za detalje vidi pod zbrajanje.
suplementarni kutovi suplementni uglovi Suplementarni kutovi su kutovi čiji je zbroj 180°.
suprotni brojevi suprotni brojevi Npr. brojevi 5 i -5 su suprotni.
suprotni vektori suprotni vektori  
supstitucija zamena Metoda supstitucije je jedna od metoda koje možemo koristiti kod rješavanja sustava jednadžbi.
suptrahend (češće: umanjitelj) umanjilac Drugi broj kod oduzimanja.
Vidi pod oduzimanje.
susjedni kutovi ili sukuti uporedni uglovi Susjedni kutovi (sukuti) su kutovi koji imaju zajednički krak i zajedno imaju 180°.
susjedne stranice,
susjedni vrhovi
susedne stranice,
susedna temena
Stranice mnogokuta su susjedne ako imaju zajednički vrh.
Dva vrha mnogokuta koja su krajnje točke iste stranice nazivaju se susjedni vrhovi.
sustav sistem Npr. postoji koordinatni sustav, sustav jednadžbi...
sustav jednadžbi

neodređen sustav,
nemoguć sustav
sistem jednačina

neodređen sistem,
nemoguć sistem
Npr.
2x - 3y = 7
4x + 5y = 11
je sustav jednadžbi.
Sustav je nemoguć ako nema rješenja, a neodređen ako ima beskonačno mnogo rješenja.
svođenje razlomaka na zajednički nazivnik svođenje razlomaka na isti imenilac  
Š  
šestar šestar  
šesterokut

pravilni šesterokut
šestougao

pravilan šestougao
Šesterokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen sa šest dužina koje se ne sijeku.
Pravilni šesterokut je šesterokut kojem su sve stranice jednakih duljina i svi kutovi jednakih veličina.
šesto šesto 600
šiljasti kut oštar ugao Šiljasti kut je kut manji od 90°.
U nekim dijelovima Hrvatske koristi se i naziv oštar kut.
T  
tablica

- red ili redak,
- stupac
tabela

- red ili vrsta,
- kolona
Množina od redak je retci.
tablica množenja tablica množenja  
Talesov poučak,
Talesov teorem
Talesova teorema  
tangenta kružnice (rjeđe: dirka kružnice)

diralište
tangenta ili dirka kružnice


dodirna tačka
Tangenta je pravac koji dodiruje kružnicu u točno jednoj točki. Ta zajednička točka se naziva diralište.
tetiva kruga tetiva kruga Tetiva kruga je dužina koja spaja dvije točke kružnice.
težišnica težišna duž Težišnica trokuta je dužina koja spaja vrh trokuta s polovištem nasuprotne stranice.
težište težište Težište trokuta je sjecište težišnica trokuta.
tisuća (rjeđe: hiljada),
tisuću (hiljadu)
hiljada,
hiljadu
1000
točka tačka  
translacija ili pomak translacija  
transverzala ili presječnica transverzala Transverzala je pravac koji siječe dva usporedna/paralelna pravca.
tristo trista 300
trodimenzionalno trodimenzionalno  
trokut
 - raznostranični,

 - jednakokračni,
 - jednakostranični,
 - pravokutni,
 - šiljastokutni,
 - tupokutni
množina: trokuti
trougao
 - raznostrani ili
    nejednakostranični,
 - jednakokraki,
 - jednakostraničan,
 - pravougli,
 - oštrougli,
 - tupougli
množina: trouglovi
Trokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen s tri dužine. On ima 3 kuta, 3 vrha i 3 stranice.
U  
udaljenost rastojanje Npr. udaljenost dviju točaka ili udaljenost točke i pravca, točke i ravnine,...
uglato tijelo rogljasto telo Uglato tijelo je tijelo omeđeno ravnim plohama.
umanjenik (rjeđe: minuend) umanjenik Prvi broj kod oduzimanja.
Za detalje vidi pod oduzimanje.
umanjitelj  (rjeđe: suptrahend) umanjilac Drugi broj kod oduzimanja.
Vidi pod oduzimanje.
umnožak proizvod Umnožak je rezultat kod množenja.
Vidi pod množenje.
unutarnji kut mnogokuta unutrašnji ugao mnogougla Umjesto unutarnji kut može se reći i samo kut.
upisana kružnica upisana kružnica Npr. upisana kružnica trokuta je kružnica koja dodiruje sve stranice trokuta.
uređeni par uređeni par Npr. (2, 5)
usporediti,
uspoređivanje
uporediti,
upoređivanje
 
usporedno ili paralelno,

usporednice ili paralele
paralelno,

paralele
Npr. pravci mogu biti usporedni. To su pravci koji se ne sijeku (a pripadaju istoj ravnini).
Usporedni pravci se još nazivaju usporednice ili paralele.
Dužine i polupravci također mogu biti usporedni.
V  
vađenje korijena vađenje korena Vidi pod korijen.
valjak

- uspravan,
- kos
valjak

- prav,
- kos
 
vanjski kut mnogokuta spoljašni ugao mnogougla  
veće veće Npr. 7>5 čitamo "broj 7 je veći od broja 5".
veće ili jednako veće ili jednako Npr. x ≥ 6 čitamo: "x je veći ili jednak 6".
vektor

Vektor je određen:
smjerom,
orijentacijom,
duljinom.

nul-vektor

suprotni vektori
vektor

Vektor je određen:
pravcem,
smerom,
intenzitetom (dužinom).

nula vektor

suprotni vektori
hrv. smjer vektora - srp. pravac vektora,
hrv. orijentacija vektora - srp. smer vektora,
hrv. duljina vektora - srp. intenzitet (dužina)vektora
visina visina Npr. visina trokuta, visina piramide
višekratnik sadržalac Npr. višekratnici broja 3 su: 3, 6, 9, 12, 15, 18, 21, 24, 27, 30, 33, 36, ..., dakle to su svi brojevi koji su djeljivi brojem 3, tj. koji se mogu podijeliti brojem 3 bez ostatka.
vitičasta zagrada vitičasta ili velika zagrada { }
vjerojatnost verovatnoća  
vrh teme Ovdje se misli: na vrhove/temena geometrijskih likova (npr. trokuta), na vrhove/temena geometrijskih tijela (npr. prizmi), vrh/teme kuta/ugla...
vršni kutovi unakrsni uglovi Vršni kutovi su kutovi koji imaju zajednički vrh i čiji su kraci nasuprotni dijelovi istih pravaca.
Z  
zagrade

okrugla zagrada,
uglata zagrada,
vitičasta zagrada
zagrade

obična ili mala zagrada,
uglasta ili srednja zagrada,
vitičasta ili velika zagrada
Okrugla zagrada ( ),
uglata zagrada [ ],
vitičasta zagrada { }.
zaokružiti na približnu vrijednost

zaokružiti na jednu decimalu,
zaokružiti na dvije decimale,...
zaokrugliti na približnu vrednost

zaokrugliti na jednu decimalu,
zaokrugliti na dve decimale,...
 
zbrajanje,
zbrojiti,
prvi pribrojnik,
drugi pribrojnik,
zbroj (rjeđe: suma)
sabiranje,
sabrati,
prvi sabirak,
drugi sabirak,
zbir
Zbrajanje je računska operacija.
Npr. u izrazu 3+4=7 imamo zbrajanje brojeva 3 i 4.
Pri tom se brojevi 3 i 4 nazivaju pribrojnici, a 7 je zbroj.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo zbrajanje naziva zbroj, npr. izraz 3+4 je zbroj (brojeva 3 i 4).
zbroj (rjeđe: suma) zbir Zbroj je rezuktat kod zbrajanja.
Vidi pod zbrajanje.
znamenka

Nazivi znamenki:
- znamenka jedinica,
- znamenka desetica,
- znamenka stotica,
- znamenka tisućica,
- znamenka desettisućica,
- znamenka stotisućica,
...
- znamenka desetinka,
- znamenka stotinka,
- znamenka tisućinka,
- znamenka desettisućinka,
...

Broj može biti:
 - jednoznamenkast,
 - dvoznamenkast,
 - troznamenkast, ...
 - višeznamenkast.
cifra

Imena cifri:
- cifra jedinica,
- cifra desetica,
- cifra stotina,
- cifra
hiljada,
- cifra desetohiljada,
- cifra stohiljada,
...
- cifra desetih,
- cifra stotih,
- cifra hiljaditih,
- cifra desetohiljaditih,
...

Broj može biti:
 - jednocifren,
 - dvocifren,
 - trocifren, ...
 - višecifren.

Brojeve zapisujemo pomoću znamenaka.

Npr. broj 245 zapisan je pomoću znamenaka 2, 4 i 5.
Broj 245 je troznamenkasti broj.

U broju 25 789, znamenka 9 je znamenka jedinica, 8 je znamenka desetica, 7 znamenka stotica, 5 znamenka tisućica,  2 znamenka desettisućica.
zraka (češće: polupravac) poluprava Polupravac je ravna crta, s jedne strane omeđena, a s druge neomeđena.

 

početna